Igra vodenih perli
Pravi vlažan trag
Lice iskusno sakrivaš
Dok oči sijevaju
Iza tamnih podočnjaka
Pitam se zašto ne odeš
Ne nestaneš, kad već
Odavno te nema
Osim jedne tanke slutnje
Tog nejednakog traga
Sasvim nekoliko kapi
Što su ti ispale, otkinule se
Što su ti ispale, otkinule se
Tih par bisera
Par malih ogledala duše
Slomljene, iscrpljene, zgažene
Zašto još stojiš tu kao kamen
Odbačena od stijene
Na kojoj si sjedila sama
Sama sa sobom
Ranjiva, razgolićena, u svijetu
Kroz koji maršira neki polusvijet
Ranjiva, razgolićena, u svijetu
Kroz koji maršira neki polusvijet
Čekaš li da boje
U carstvu iluzija brzo izblijede
I da te povuče zvijezda repatica
Slobodnim padom u džep
Jednog starog kaputa
Prišivenog na brzinu
Samo za tvoje vodene perle
Za te tanke tragove slutnje
U kojima si nestala cijela...
Dopisnik iz Džepova Snova:
Branislav Makljenović
Нема коментара:
Постави коментар